Samoborski športski savez

Članovi izvršnog odbora Samoborskog športskog saveza - 2000. godine; J. Lastovčić, J. Horvat - tajnik, S. Rudolf - podpredsjednik, B. Makarun - predsjednik, D. Šimunec - podpredsjednik, J. Melinščak

Samoborski športski savez organizacijski je i materijalni sljednik nekadašnjeg Saveza za fizičku kulturu, sa svim prednostima i manama organizacije u kojoj je društveno vlasništvo davalo glavni pečat odnosima u športu tadašnjeg vremena. Primarni zadatak koji se nametnuo Izvršnom odboru i tajniku u tom naslijeđu bila je izgradnja sustava športa utemeljenog na novom obliku financiranja putem gradskog proračuna i rada u okvirima novog Zakona o športu. Nažalost, pri tome je Samoborski športski savez bio suočen s radikalno smanjenim sredstvima. Ugrubo, samoborski šport danas raspolaže s 20 puta manjim sredstvima nego u vrijeme financiranja športa preko Samoupravne interesne zajednice za fizičku kulturu.
Samoborski športski savez utemeljili su predstavnici športskih udruga Grada Samobora 1. srpnja 1994. godine uz pomoć zamjenika gradonačelnika Grada Samobora Mladena Bertoše. Među utemeljiteljima na skupštini su bili Zlatko Jagić, Slavko Rudolf, Darko Šimunec, Josip Melinščak, Juraj Lastovčić, Dušan Penić, Vlado Novak, Predrag Gađa, Ivica Bezjak, Marijan Kižlin, Josip Močnik, Milan Garašić, Ivo Buneta, Reno Fleiss, Ivan Mustapić, Drago Milanović, Franjo Bašić, Gabriel Medved, Miško Vuletić i Juro Horvat.
Za predsjednika je izabran Zlatko Jagić koji je tu dužnost kvalitetno obnašao do 5. siječnja 1996. godine, a na mjestu predsjednika naslijedio ga je Boris Makarun koji vrlo korektno do danas predsjedava Samoborskim športskim savezom. Potpredsjednici su od početka istaknuti športski djelatnici Slavko Rudolf i Darko Šimunec, a članovi Izvršnog odbora Josip Melinščak i Jurica Lastovčić. Za tajnika je putem javnog natječaja izabran Juro Horvat, koji taj posao obavlja u drugom četverogodišnjem mandatu. U Nadzornom odboru Samoborskog športskog saveza su Sara Prosenik, Dušan Penić i Ivan Buneta.
Samoborski športski savez, svjestan situacije i novih odnosa u športu, krenuo je u izgradnju novog sustava športa koji će osigurati njegovu reprodukciju u gradu Samoboru. Kod programiranja športskih potreba težište je stavljeno na zaštitu športskih objekata i financiranje športskih selekcija mlađih uzrasta i to za najkvalitetnije športove koji imaju tradiciju u gradu. Time je povećana efikasnost uloženih sredstava, kako bi najkvalitetniji klubovi došli do novih športaša te dočekali što bezbolniji gospodarski oporavak i nove odnose u Hrvatskoj.
Da smo na pravom putu i da smo vukli prave poteze vidi se i po tome što, unatoč ratu i velikom smanjenju raspoloživih sredstava, nije došlo do gašenja športskih klubova ili neke športske grane, već se, dapače, povećala športska aktivnost mlađih selekcija, a pad kvalitete pojedinih klubova dogodio se kada su ostali bez glavnog sponzora seniorskog sastava ili momčadi.
Možemo slobodno reći da nam je šport jedna od najbolje organiziranih društvenih djelatnosti, a Samoborski športski savez najbolje organizirani savez u Zagrebačkoj županiji, za što je i primio priznanje Zajednice športskih udruga i saveza Zagrebačke županije u 1999. godini.
Zakon o športu jasno određuje Samoborski športski savez kao predlagača programa javnih potreba u športu Grada Samobora i onoga koji skrbi o provođenju tog programa. Izdvajanjem sredstava iz gradskog proračuna gradska vlast je do sada pokazala da voli šport. Samoborski športaši uzvratili su nizom rezultata s državnih i međunarodnih natjecanja.
Šport športašima u interesu razvoja športa, a na dobrobit grada Samobora i domovine Hrvatske, geslo je pod kojim se odvija djelatnost Samoborskog športskog saveza, udruženja gradskih športskih klubova i društava.